Vizitke kroz povijest

1. Vizitke, Francuska, 17. stoljeće

Prve vizitke bile su veličine igraće karte, nešto manje od ljudskog dlana. Najraniji oblici vizitki zapravo su i bile igrače karte. Posjetitelji bi na takve karte napisali svoje potpise, obveznice i ostale poruke. S vremenom, vizitke su se razvile u razne nove oblike, poput čestitki i sl.

Prve vizitke pojavile su se u Francuskoj za vrijeme vladavine kralja Luja XIV. Vizitke su svečano predstavljale svoje vlasnike u svoj njihovoj veličini.

Luj XIV., kralj Francuske, rođen je 1638. u St. Germain-en-Laye u Francuskoj. Vladao je od 1643. do 1715. - najduža vladavina jednog monarha u novijoj europskoj povijesti. Bio je nazivan 'Velikim kraljem', a njegov veličanstveni dvor u Versaillesu, izgrađen pod nadzorom arhitekta Julesa Mansarta, postao je mjesto divljenja, ali i zavisti siromašnijih i manje moćnih vladara, koji su ipak prihvaćali njegovu teoriju apsolutističke vladavine. Luj XIV. bio je veliki mecena umjetnosti, podupirući vodeće pisce i slikare svoga vremena, poput Molierea, Racinea, de la Fontainea i Bruna. Zbog raskoši svoga dvora Luj je također bio znan i kao 'Kralj Sunca'.

2. Trgovačke kartice, Engleska, 17. stoljeće

Pretečama modernih poslovnih kartica smatraju se tzv. trgovačke kartice, korištene u cijeloj Engleskoj u 17. i 18. stoljeću. Najraniji oblici trgovačkih kartica pojavili su se u Londonu početkom 17. stoljeća, a bili su upotrebljavani za oglašavanje te kako bi kupce usmjeravale u trgovačke radnje, kako u to vrijeme nije bilo razrađenog sustava kućnih brojeva.

Popularnost kartica naglo je rasla budući da su one bile najučinkovitije sredstvo oglašavanja u vrijeme kada je novinska industrija još bila u povojima. Pokazujući putnicima put do trgovca, igrale su ulogu usporedivu s današnjim online medijima.

Najranije trgovačke kartice bile su otisnute drvotiskom ili tiskarskim strojem, no već krajem 17. stoljeća većina ih je bila otisnuta bakrotiskom. Do početka 18. stoljeća većina trgovačkih kartica bila je otisnuta samo u jednoj boji, no razvojem cjelokupne industrije, razvijala se i sve veća potreba za karticama, pa je već početkom 1830-ih metodom litografije većina kartica bila tiskana u boji.

Tokom 19. stoljeća razvoj novih tehnologija i povećana brzina komunikacije omogućili su puno veću distribuciju novina i časopisa, a oglašavanje u ovim medijima postalo je znatno ekonomičnije i raširenije.

3. Poslovne kartice, Europa, 19. stoljeće

Sa francuskog dvora vizitke su se brzo proširile Europom i Amerikom. Bile su pomno ukrašene, sa ugraviranim ornamentima i briljantnim grbovima. Vizitke, ili pozivnice, su bile bitna potrepština u životu srednje klase u 19. stoljeću.

4. Poslovne kartice, Amerika, 19. stoljeće

U SAD-u je postojala stroga distinkcija između poslovnih kartica i vizit kartica. Vizitke su služile kao opipljiv dokaz ispunjavanja društvenih konvencija te kao automatizirano sredstvo predstavljanja. Snop karata u kutiji na stolu bio je kao priručni katalog poziva te pomoć pri odlučivanju čije pozive bi možda trebalo odvratiti. Ipak, sve ovo pomalo je ličilo na prenemaganje, pa se vizitke u pravilu nisu upotrebljavale kod nižih društvenih staleža.

S druge strane, poslovne kartice bile su rasprostranjene među ljudima oba spola i svih društvenih staleža koji su imali nekakav posao za promoviranje. Smatralo se znakom lošeg ukusa kada bi netko prilikom nekog poziva na druženje umjesto vizitke upotrijebio poslovnu karticu, jer bi to onda pomalo nalikovalo na poziv na naplaćivanje računa.

5. Pozivnice, 18.-19. stoljeće

Pozivanje je bila ponešto ritualizirana verzija dobrog starog običaja posjećivanja. Postojala su neka fiksna pravila kojih su se morali pridržavati svi, kako oni u velikim gradovima, tako i oni u malim provincijskim sredinama.

- Prilikom prvog posjeta mora se imati pozivnica za svaku damu u kućanstvu
- Prilikom posjeta vaša pozivnica mora se ostaviti posluzi. Domaćicu smijete vidjeti tek nakon što prouči vašu pozivnicu.
- Na stolu u svakoj dnevnoj sobi mora stajati srebrni ili kakav drugi poslužavnik za pozivnice te podloga i olovka
- Kada zazvoni zvono sluga na dužnosti mora imati poslužavnik sa pozivnicama spreman na dlanu svoje lijeve ruke
- Gospoda smiju pozivnice nositi u džepu, ali dama mora posjedovati kutijicu u kojoj će ih nositi.
- Ako vaša pozivnica iz nekog razloga nije prihvaćena, morate zaključiti kako Vas ta osoba ne želi primiti
- Najstrože se zabranjuje proučavanje pozivnica s poslužavnika, budući da pošiljatelj nema pravo znati tko posjećuje damu.
- Mlada žena ima pravo na svoju kartu nakon što bude u društvu duže od godinu dana
- Američka gospoda nikad ne smiju presavinuti gornji desni vrh svoje pozivnice, dok engleska gospoda to rade ako su pozivnicu dostavili oni sami (ako je to umjesto njih učinio sluga, pozivnica se ne presavija).
- Kartica se mora presavinuti po sredini ako se želi najaviti posjet nekoliko ili svih članova obitelji.

Tisak vizitki | © Copyright 2003-2012 Tisak vizitke